Juče je održana svečana promocija monografije Narodnog muzeja Valjevo, pod nazivom “TRAGOM PROŠLOSTI – NARODNI MUZEJ VALJEVO 1951-2021”. Monografija prikazuje istorijat Narodnog muzeja Valjevo, njegovo mesto u muzejskoj mreži Srbije, kao i istorijat i presek stanja svih zbirki, uključujući aktivnost službe za rad sa publikom. Autor izložbe je kolektiv Narodnog muzeja Valjevo.
U ime ove izuzetno vredne institucije, kulture čuvara kolektivne svesti i sećanja, uz materijalno blago koje poseduje, prisutnima se obratila direktorka Narodnog muzeja Valjevo Jelena Nikolić Lekić.

„Muzej danas slavi 70. rođendan, sedam decenija svog rada kroz brojne manje i veće probleme od svog osnivanja 1951.godine. Predanim radom više od stotinu stručnjaka, Narodni muzej Valjevo je danas jedan od najboljih i najnagrađivanijih muzejskih institucija u Srbiji. Muzej sa najbrojnijom posetom u kategoriji regionalnih i lokalnih muzeja. I pored brojnih prekretnica značajnih za razvoj naše institucije, posebno bih istakla 2007. godinu i otvaranje naše stalne postavke „Treće dimenzije prošlosti, pogled iz budućnosti“, koja je na jedan moderan način prezentujući kulturno blago koje negujemo, posebnu pažnju usmerila na posetioce i na njihov doživljaj. Uprkos negativnom uticaju pandemije virusa Kovid-19, kolektiv Narodnog muzeja Valjevo je vredno radio na brojnim planiranim aktivnostima i kao rezultat tog rada izdvajaju se svakako realizovani važni projekti planirani još 2018, 2019. godine. Nakon 20 godina propadanja objekta, otvorili smo novu stalnu postavku kuće Nenadovića u Brankovini, 2020.godine stalnu postavku u staroj Protinoj školi u Brankovini iz 1984, a ove godine salu Drugog svetskog rata. Na ovaj projekat se čekalo godinama. Kao pečat, odnosno svedočanstvo postojanja, razvoja i trajanja ove izuzetne ustanove kulture, a uz neizmernu podršku Ministarstva kulture i informisanja i grada Valjeva, priredili smo monografiju pod nazivom “Tragom prošlosti”, koju smo dugovali svim generacijama pre nas, ali i generacijama koje dolaze. Čast je biti direktor Narodnog muzeja Valjevo i deo ovog vrednog i izuzetno stručnog tima“, rekla je Jelena Nikolić Lekić.
Dr Biljana Đorđević, muzejski savetnik Narodnog muzeja u Beogradu i rukovodilac Odeljena za dokumentarnu i arhivsku građu, čestitala je ovaj značajan jubilej vrednog i upornog rada na izgradnji i očuvanju kulturnog nasleđa Valjeva i Brankovine.
“Narodni muzej Valjevo se tokom svog dugogodišnjeg postojanja suočavao sa svim onim problemima sa kojima se suočavamo svi mi koji radimo u muzejima. Međutim, mnogi su to prevazišli uspešnije nego moram da priznam neke prestoničke ustanove. Sve to što se dešavalo tokom tih 70 – ih godina koje su nekada bile lakše nekada teže, nekada čak delovale kao da je muzej zaustavljen u razvoju, ipak nisu sprečile mnoge generacije da ga sa uspehom izgrade, a posebno mislim da treba pohvaliti one koji ih poslednjih dvadesetak godina rade u muzeju i koji su postigli da ovaj muzej bude jedan od najboljih u Srbiji, upravo po onome što smo čuli od direktorke. Svi uspesi sabrani su u monografiji koja se zove “Tragom prošlosti” i koja svedoči o tih manje ili više burnih 70 godina postojanja Narodnog muzeja Valjevo. Ovo je spomenica koja je na 70 godina postojanja muzeja zaista sveobuhvatno prikazala jedan ovako kompleksan muzej, kakav je Narodni muzej Valjevo sa odeljenjima od arheološkog, preko istorijskog do etnološkog i umetničkog, ali i sa brojnim objektima koje Narodni muzej Valjevo ima u svom gradu, ali i u okolini i samo to održavanje svih tih objekata, pri tom ne mislim na fizičko održavanje objekata, mada ni to nije beznačajno. Svi znamo sa kakvim se problemima suočavamo u tom smislu, ali vođenje svih tih objekata je takođe veliki poduhvat i velike su zasluge kolega koje to danas rade”, naglasila je Đorđević.

Dr Ljiljana Gavrilović, muzejski savetnik Narodnog muzeja u Beogradu, izrazila je veliko zadovoljstvo što prisustvuje ovakvom događaju, kao i što je učestvovala kao recezent u nastanku monografije.
“Za razliku od nekih drugih muzeja, muzej u Valjevu je negde uvek bio za mene jako važan. Tokom cele svoje karijere pratim šta se u domaćoj i svetskoj muzelogiji radi, gde je Valjevski muzej za mene bio svetla tačka i parametar za postavljanje dijagnoze o tome gde se radi dobro, gde se radi manje dobro. Niko ne radi loše, svi se trude najbolje što mogu, ali su u tom smislu u Valjevu prvi imali hrabrosti da urade velike pomake, a zatim imao i osećaj da muzeje ne čine samo mrtvi predmeti koji su na izložbama, da muzeje čine ljudi i oni koji rade u njima i oni koji dolaze u njih i da je zapravo muzejska izložba mesto gde se odvija komunikacija između nas koji sada jesmo, bez obzira da li smo sa profesionalne strane ili smo posetioci i ovih koji su bili tu pa su stvorili sve to što nas danas povezuje. Isto tako oni koji će tek doći, da im prenesemo ne samo što smo naučili, ne samo šta znamo, nego kako to doživljavamo i kako se osećamo povodom toga. Valjevo je prvo imalo hrabrosti da napravi takve iskorake, koji su za našu muzelogiju bili značajni i čini mi se da se od tada dešavalo mnogo stvari koje su išle u tom pravcu, koje jesu išle na povezivanje znanja i emocija i da je upravo stoga Valjevski muzej taj koji ima veliku posetu i u koji se ljudi uvek vraćaju. Ako imate samo činjenice, činjenice vidite samo jednom i dobro, videli ste ih, ako imate doživljaj i ako želite da ga ponovite ili želite da steknete nekakav novi, drugačiji doživljaj i onda je to mesto gde se ljudi uvek vraćaju”, kazala je dr Ljiljana Gavrilović.
Naučni savetnik Istorijskog instituta u Beogradu dr Nedeljko Radosavljević, poručio je da je mali broj muzeja svoje postojanje obeležio značajnom godišnjicom i tako reprezentativnom monografijom.
“Istakao bih vrednost Valjeva, kao grada i kao sredine koja se oslanja na jedno sjajno nasleđe i time što je iskompletirana jedna mreža kulturnih institucija kakva u većini drugih mesta postoji. Valjevo ima pored reprezentativnog muzeja, isto tako reprezentativni Istorijski arhiv, to je stara Valjevska bolnica, koja je i sama spomenik kulture i ima nešto za čim ostali centri vape, a to je Zavod za zaštitu spomenika kulture. Sve te institucije zajedno, a i Narodni muzej u Valjevu, pokazali su ne samo sposobnost da stručno prezentuju svoje nasleđe koji su izuzetni, od Kule Nenadovića, Brankovine, Muselimovog konaka, već i da se oslone na još jednu dimenziju, da joj posvete pažnju, a to je naučni rad, naučna produkcija o temama lokalne zavičajne istorije, bez koje nema ozbiljne sinteze nacionalne istorije, a do koje u svom tematskom zahvatu mnogi koji bi trebali time da se bave u većim centrima, prosto nisu dobacili u svom interesovanju”, poručio je Radosavljević.
Urednik monografije “Tragom prošlosti” dr Vladimir Krivošejev, istoričar i muzejski savetnik, zahvalio se recezentima i naglasio da je ova monografija izvrsna još po jednom autoru.

“Ona jeste i naučno delo, stručno delo i ona mora da bude i umetničko delo, jer sedam decenija je nešto što se jednom obeležava i sa stručne i naučne oblasti, zaslužan je kolektiv Narodnog muzeja Valjevo, potpomognut recezentima, ali za lepotu je sigurno zaslužan dizajner Dušan Arsenić. U uvodnom delu monografije vidimo ono što je bitno. Često se u monografijama zaboravlja, a to su predistorijati, a Valjevski muzej je imao veoma dug predistorijat. Još krajem 20-ih godina prošlog veka, počelo je na javnim sastancima koje je lokalna samouprava organizovala. Stručni ljudi iz Valjeva i Valjevci iz Beograda su učestvovali u tome šta je brend Valjeva, šta Valjevo treba da sačuva, a šta treba da istakne. Tada je zaključak opšti bio. Ono što je najznačajnije u Valjevu, jeste Srpska revolucija, Prvi i Drugi srpski ustanak, pre svega Seča knezova. Tada se izrodila ideja da se u Valjevu osnuje muzej, nekoliko zgrada je predlagano, gde bi mogao da bude muzej, ali jedna od njih je bio i Muselimov konak”, rekao je dr Vladimir Krivošejev.